fr fr fr en us es es pt br de de Asia Asia EU EU









Solar Tower in Croatian

Solarne uzgonske elektrane (nisu koncentrirajuće)


http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/wiki/index.php?title=ENERGETSKE_TRANSFORMACIJE

Ne koriste zrcala, nego veliku ostakljenu površinu (samo odozgo), ispod koje se zagrijava zrak, u čijem je središtu toranj. Zbog nagiba te staklene površine, zrak ide prema tornju gdje se okreću turbine. Sam sustav zahtijeva izrazito velike dimenzije te faktor pretvorbe solarne energije u toplinsku nije naročito dobar, no to je kompenzirano niskim investicijskim troškovima. Prototip srednje veličine je bio izgrađen u Španjolskoj 1982. gdje su se skupljali podaci sljedećih 7 godina, sve do namjernog rušenja tornja zbog problema s vrtloženjima.
Randibo, un projet Margotweb
.
http://www.hep.hr/hep/publikacije/vjesnik/181.pdf stranica 52

ZANIMLJIVOSTI

Australski istraživač planira gradnju najveće solarne elektrane na svijetu
Energetski toranj za novo doba
Pripremio: Željko Medvešek
Izvornik: Financial Times Deutschland, listopad 2005.

Za Rogera Daveya budućnost započinje u australskoj pustinji. Na prostorima negdašnje farme ovaca kod Mildura, šest sati vožnje automobilomsjeverno od Melbourna, bivši organizator boksačkih natjecanja namjerava crpiti Sunčevu energiju.
Njegovo vi|enje: golema solarna elektrana, čiji izgled podsjeća na sunčani sat divovske veličine.
Stakleni krov kružnog oblika i promjera nekoliko kilometara, u sredini toranj od armiranog betona čija visina izaziva vrtoglavicu.
- Solarni toranj mogao bi biti majstorsko djelo inženjerstva, privlačna gra|evina za turiste i početak jednog novog doba u proizvodnji električne energije od topline Sunčevih zraka – oduševljeno komentira R. Davey. Da bi njegov častoljubivi projekt postao stvarnost, on je osnovao dioničko poduzeće Enviromission, dao izraditi studiju izvodljivosti i kupio teren u nenastanjenom području. Sad mu još samo manjkaju bogati ulagači.

Sunčani toranj je zapravo vjetroelektrana, koja si sama proizvodi vjetar za pokretanje turbina. Zamisao je jednostavna i s njom se bavio još Leonardo da Vinci. Stakleni krov predstavlja kolektor. Sunčevo zračenje i efekt staklenika zagrijavaju zrak ispod krova. Topli zrak se diže i zahvaljujući lučnom svodu krova struji do podnožja tornja u sredini, gdje se prirodno usisava prema gore – kao u pravom dimnjaku. Budući da iz okružja neprekidno dotječe hladni zrak, pri najvećem zračenju Sunca stvara se neprekinuta zračna struja brzine do 40 km/h. Vjetroturbine u podnožju solarnog tornja pretvaraju tu energiju strujanja zraka u električnu energiju.

Zahvaljujući spremnicima topline u podu kolektora, turbine se pokreću i noću.
Pokusno postrojenje solarne elektrane s uzgonskim vjetrom izagra|eno je 1982. godine u španjolskom Manzanaresu. Tamo je solarni toranj visok 195 metara, a kolektor od stakla i prozirne folije ima promjer od 240 metara. Postrojenje snage 50 kW već niz godina radi bez većih poteškoća.

Planirano postrojenje u Australiji, snage 200 MW, moglo bi od 2008. godine opskrbljivati električnom energijom 200 tisuća kućanstava.



Toranj visine 1000 m bio bi najviša gra|evina na svijetu. Prozirni krov imao bi promjer od sedam kilometara.
- Takav golemi skok u jedan drugi red veličine doista je riskantan – govori stručnjak za solarnu energiju, Keith Lovegrove s australskog nacionalnog sveučilišta Canberra: - Bilo bi razboritije najprije izgraditi jedno manje postrojenje. Prema tomu se sada i ide – ali zbog troškova.
I novozamišljeni toranj od armiranog betona visine 750 metara još uvijek djeluje ambiciozno, ali je tehnički u načelu ostvariv, stajalište je stručnjaka.
S kliznim oplatama, kakve se primjenjuju pri gradnji rashladnih tornjeva, zadatak nije nerješiv; konačno i u Dubaju već se gradi neboder, koji bi trebao premašiti visinu od 700 metara. Više glavobolje zadaje kolektor. Staklena konstrukcija bila bi dugoročno gledano, najjednostavnija za održavanje, ali je pre više skupa. Zato se prednost daje prozirnim folijama. Staklo bi se primijenilo samo u srednjem dijelu postrojenja, gdje su temperatura i brzina vjetra najviši.
Prednosti sunčanog tornja su vidljivi: jednostavna tehnologija i mali troškovi održavanja.

Jednom sagra|eno, postrojenje će godinama proizvoditi električnu energiju bez opterećenja klime. Smanjenje veličine projekta zbog manjka ulagačkih sredstava ipak ugrožava njegovu gospodarstvenost. Naime, što je postrojenje veće, viša je i korisnost pretvorbe energije pa su i kWh proizvedene električne energije jeftiniji.
Rudolf Bergermann iz inženjerske tvrtke Schlaich, Bergermann und Partner iz Stuttgarta, koja vodi ovaj projekt, zato sumnja hoće li inačica postrojenja manje snage proizvoditi gospodarstveno opravdanu električnu energiju: - Prema našim izračunima, proizvodna cijena bila bi približno 20 centa po kWh, a to je dva puta više od cijene na australskom tržištu.

U [panjolskoj je stanje puno jednostavnije.
Tamo tvrtka Schlaich und Bergermann sada planira gradnju elektrane snage 30 MW. Vlada u Madridu jamči kroz 25 godina čvrsto plaćanje u visini od 21,6 centa za svaki solarnotermički proizvedeni kWh električne energije. Ta zajamčena cijena pretvara i manji solarni toranj u obećavajuće unosno novčano ulaganje. Hansjörg Lerchenmüller sa Fraunhofer instituta za solarne energetske sustave u Freiburgu, usprkos tomu, nije pristaša divovskih tornjeva.
- Odlučujući čimbenik tržišne osposobljenosti je mogućnost stupnjevane prilagodljivosti. A to kod solarnih tornjeva nije moguće, jer se za razliku od natjecateljskih fotonaponskih elektrana ili postrojenja s paraboličnim zrcalima ne mogu graditi modularno. To znači: tko gradi solarni toranj mora odjedanput uložiti stotine milijuna eura, bez da je siguran hoće li sve funkcionirati, kao što je i planirano – znači riječ je o vrlo riskantnom poslu.
- To je težak projekt – povlači se i Rudolf Bergermann. - Za djelotvornu tehničku primjenu nove tehnologije potrebno je daljnjih 10 do 20 godina i zato je važno da se sada izgradi veliko pokusno postrojenje.

HEP VJESNIK 181 (221), veljača 2006.


Solar Chimneys, Vortex, Energy Towers
Margotweb